Blog
- Detalji
- Pregleda: 11452
Hronična upala u arterijama je, izgleda, najpouzdaniji indikator srčanih oboljenja. Ova upala oštećuje tkiva, dovodeći do razvoja naslaga u arterijama i ateroskleroze. Dok najveći broj ostalih faktora samo ukazuju na rizik, upala arterija može biti aktivan uzrok ovih oboljenja. Evo šta podstiče upalu i šta je moguća prevencija.
Odnos između hronične upale arterija i srčanih oboljenja je mnogo bolji indikator srčanih oboljenja nego što je to holesterol. 1
Upala arterija se može odrediti merenjem supstance pod nazivom C-reaktivni protein u krvi (CRP). Dr Paul Ridker iz Brigam i ženske bolnice u Bostonu ispitivao je uzorke krvi više od 28000 zdravih medicinskih sestara. One koje su imale najviši nivo C-reaktivnog proteina imale su i više od četvorostruko veći rizik da razviju srčane probleme. Upala arterija može da objasni srčana oboljenja kod ljudi koji nemaju drugih poznatih faktora rizika – kod ljudi sa normalnim holesterolom i niskim krvnim pritiskom koji nisu dijabetičari i u dobroj su kondiciji. Među takvim ljudima odigra se više od trećine svih srčanih napada.
Šta dovodi do upala arterija?
Iako može biti nekoliko faktora, četiri primarna faktora koja su povezana sa upalom arterija kao uzrokom srčanih oboljenja su: 1) nivoi homocisteina, 2) oksidativni stres 3) hronična potmula infekcija i 4) nagli skokovi šećera u krvi
1. Nivoi homocisteina
Poslednjih godina se sve više smatra da je povišen nivo homocisteina (jedna od aminokiselina, koja sadrži sumpor) važan faktor rizika od srčanih oboljenja. On je povezan sa povećanim rizikom od srčanih oboljenja i šloga čak i kod ljudi koji imaju normalan nivo holesterola. Izgleda da povišen nivo homocisteina oštećuje ćelije koje čine unutrašnju oblogu arterija. Proučavanja ukazuju da povišeni nivoi homocisteina u krvi tačnije predskazuju pojavu srčanog oboljenja nego visok holesterol, visok krvni pritisak i pušenje duvana. Pregled svih studija o homocisteinu ukazuje da je to jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji, nezavisni faktor ateroskleroze. Na svakih 10 procenata povišenja homocisteina postoji odgovarajući porast rizika od nastanka teškog srčanog oboljenja. 2
Na vezu između homocisteina i kardiovaskularnih bolesti prvi put se posumnjalo pre 30 godina kada je primećeno da su ljudi sa retkim genetskim stanjem nazvanim homocisteinurija skloni da obole od teških kardiovaskularnih oboljenja. Jedan od prvih slučajeva o kojima je izvešteno bio je slučaj jednog osmogodišnjeg deteta koje je pokazivalo sve znake uznapredovale ateroskleroze i umrlo od šloga – čudna smrt za tako mladu osobu. Smatra se da su ateroskleroza i moždani udar bolesti starenja.
Homocistein je aminokiselina koja nastaje metaboličkim razlaganjem metionina – jedne od esencijalnih aminokiselina koja se dobija od belančevina u našoj hrani. Nje naročito mnogo ima u mesu. Jetra ponovo konvertuje homocistein u metionin ili u druge supstance, pa njegova koncentracija obično ostaje veoma niska. Kod homocisteinurije, jedan genetski defekt u jetri sprečava formiranje enzima koji su neophodni za metabolizam homocisteina pa se zbog toga homocistein nagomilava u telu. Problem sa homocisteinom je što je on toksičan za arterije. Visok nivo homocisteina u krvi i podstiče i ubrzava aterosklerozu.
Enzimi koji metabolizuju homocistein zavise od vitamina B6, B12 i folne kiseline. Nenormalno povišenje homocisteina može se pojaviti kod svakog čija ishrana ne sadrži odgovarajuće količine tih vitamina. Kombinacija ishrane bogate životinjskim proteinima (izvorom metionina i homocisteina) i siromašnom vitaminima B vodi podizanju nivoa homocisteina. Naša savremena ishrana je veoma bogata životinjskim proteinima, a siromašna namirnicama koje predstavljaju dobar izvor B vitamina (svežim voćem, povrćem i integralnim žitaricama). Prerađena zapakovana hrana, rafinisano brašno i slatkiši veoma su siromašnih B vitaminima.
1. ŠTA JE PREVENCIJA:
Konzumacija više svežeg voća, povrća i integralnih žitarica i smanjenje količine mesa i prerađene hrane u ishrani može da smanji rizik od srčanih oboljenja smanjujući nivo homocisteina. Uzimanje dodataka ishrani koji sadrže vitamine B pokazalo se takođe kao korisno u snižavanju nivoa homocisteina.
2. Oksidativni stres
Oksidativni stres nastaje kada telo nema dovoljno antioksidanasa da se na odgovarajući način odbrani od slobodnih radikala koji se generišu. Veruje se da je oksidativni stres važan u razvoju koronarne bolesti arterija jer lipidi (masti i holesterol) oštećeni radikalima mogu da postanu toksični i da oštete srce i zidove arterija.
LDL (holesterol niske gustine), koji telo proizvodi u jetri, je neškodljiv i zapravo je koristan jer ga telo upotrebljava kao gradivni materijal za zidove ćelija, da proizvede vitamin D i da sintetizuje mnoge vitalne hormone. LDL holesterol je poznat kao „loš“ holesterol, samo zato što se povezuje sa naslagama u arterijama. On postaje „loš“ jedino kada oksidiše. Oksidisani holesterol oštećuje zidove arterija. Neoksidisani holesterol ih ne oštećuje. Oksidisani trigliceridi (masti) takođe oštećuju zidove arterija. Zapravo, oksidisana mast i oksidisani holesterol jedini su lipidi koje nalazimo u naslagama na arterijama. Neoksidisani lipidi ne dospevaju u njih.
Povećanje količine antioksidanata u ishrani može da obezbedi povećanu zaštitu od oksidacije. Namirnice bogate vitaminima antioksidantima se izričito preporučuju pacijentima sa srčanim oboljenjima. 3
2. ŠTA JE PREVENCIJA:
- Konzumacija namirnica izuzetno bogatih antioksidansima su: sveže voće i povrće, posebno borovnica, jagoda i aronija, zaim sve integralne žitarice, a posebno kukuruz kokičar.
- Izbacivanje rafinisanih biljnih ulja (suncokretovog, kukuruznog, šafranovog) iz ishrane i njihova zamena zdravijim masnoćama – maslinovim, lanenim, kokosovim uljem.
Prednost kokosovog ulja je što se ono sastoji od 92 posto zasićenih masti, od kojih je većina načinjena od srednjelančanih masnih kiselina. Te masti su veoma stabilne i veoma otporne na oksidaciju. One su toliko otporne da, zapravo, deluju kao antioksidanti. Kao i drugi antioksidanti, srednjelančane masne kiseline mogu da zaštite polinezasićene masti i holesterol od oksidacije. Kokosovo ulje pomaže da se smanji oksidativni stres, pa tako pomaže da se zaštitimo od srčanih oboljenja.
3. Potmula upala
Pre nekoliko godina, finska vlada sponzorisala je jedno obimno istraživanje o rizicima od srčanih oboljenja. Oni su izmerili učestalost brojnih oboljenja i obavili statističku analizu da bi videli postoji li neka korelacija među njima. Neočekivano su našli vezu između zubnih oboljenja i srčanih oboljenja. Oni ljudi koji su imali parodontozu, ili oboljenja desni, imali su znatno veći procenat srčanih oboljenja. Dodatna proučavanja u Sjedinjenim Državama i Evropi potvrdila su te rezultate. Ta proučavanja pokazala su da ljudi koji pate od parodontoze imaju 200 posto veći rizik da umru od nekog srčanog oboljenja. Poređenja radi, pušači imaju 60% povećan rizik. Sada se priznaje da su parametri zdravlja usta, kao što su zubne naslage, šupljine i oboljenja desni tešnje povezani sa koronarnim srčanim oboljenjima nego priznati faktori rizika kao što su nivoi holesterola u krvi, gojaznost, dijabetes, manjak kretanja i pušenje. 4
Koji mikroorganizmi su najrizičniji
Tri mikroorganizma koja su najviše povezana sa upalama arterija su Helicobacter pilory, Chlamydia pneumoniae i Citomegalovirus (CMV). Helicobacter pilory je bakterija koja je primarni uzrok čireva na želucu. Chlamydia pneumoniae je bakterija koja izaziva parodontozu, konjuktivitis i pneumoniju. CMV je jedan izuzetno čest virus herpesa. Otprilike 80% ljudi imaju antitela na njega u svojoj krvi, što je indikacija neke prošle ili sadašnje infekcije. Simptomi su obično tako blagi da ta infekcija prolazi nezapaženo.
Bakterije i virusi koji izazivaju te infekcije mogu da prodru u krvotok. Ako imuni sistem nije u stanju da na odgovarajući način kontroliše te organizme, oni mogu da se ugrade u zidove arterija, izazivajući hronične infekcije niskog intenziteta. Te infekcije iritiraju okolno tkivo što izaziva infekciju i posledično razvoj ateroskleroze. Veza između infekcija i ateroskleroze pojačava činjenica da se fragmenti bakterija često nalaze u arterijskim naslagama. Kardiolog iz LDS bolnice u Solt Lejk Sitiju i Univerziteta Juta, Brent Mulštajn (Muhlestein), otkrio je da 79% uzoraka uzetih iz koronarnih arterija od 90 srčanih bolesnika ima tragove hlamidija.
S obzirom da su ovo sada utvrđene činjenice, novi pristup je da se čak i za srčana oboljenja i moždani udar pokuša terapija antibioticima, međutim, problem je što mikroorganizmi lako i brzo razvijaju rezistenciju, posebno kod hroničnih upala.
3. ŠTA JE PREVENCIJA:
- Da bi se smanjio ovaj rizik, redovne posete zubaru, održavanje i čišćenje zuba su izuzetno značajni!
- Dobra prevencija je i konzumacija prirodnih antibiotika.
Na primer, turmerik, žuti prah, uobičajeni začin u nekim egzotičnim jelima (jedan od sastojaka karija, već odomaćenog kombinovanog začina), zdrav je za srce. Ovo su prošle godine otkrili istraživači Čiang Maj univerzitetske bolnice u Tajlandu. Pacijentima koji su imali bajpas podeljeni su u dve grupe. Jednima su davane tablete od 1 gram kurkumina (aktivnog sastojka turmerika) četiri puta dnevno, dok je drugoj grupi davana placebo tableta (lažni lek). Ni lekari ni pacijenti nisu znali dobijaju li kurkumin ili placebo.
Pokazalo se da je grupa koja je dobijala kurkumin (sastojak turmerika) imala oko 65% manji rizik od srčanog napada nakon bajpasa. U toj grupi je takođe bio značajno manji nivo upala i oksidativnog stresa. Ovo otkriće je objavljeno u uglednom časopisu American Journal of Cardiology.
Dr Endrju Vejl, poznati zastupnik prirodne medicine, preporučuje preventivno korišćenje turmerika u prahu, dodatog u jela, kao odlično sredstvo za prevenciju upalnih stanja, koja se smatraju korenskim uzrokom mnogih srčanih, hroničnih i autoimunih oboljenja
Ako se jelima sa kurkumom doda crni biber ili kokosovo ulje, to pomaže da se ekstrahuje kurkumin iz turmerika, koji se inače malo teže vari.
U prirodne antibiotike spadaju još i beli luk, origano, cimet, karanfilić. Što se karanfilića tiče, ustanovilo se da on ima i dejstvo sprečavanja nastanaka ugrušaka nekoliko puta jače nego aspirin.
4. Nagli skokovi šećera u krvi
Šećer, brašno i rafinisana biljna ulja značajno doprinose pojavi kardiovaskularnih bolesti, tvrdi dr Dvajt Landel, kardiohirurg koji je u svojoj praksi video da su upaljene arterije prisutne kod ogromnog broja obolelih od srčanih bolesti. Evo šta kaže ovaj lekar.
“Kad konzumiramo ugljene hidrate, šećer u krvi rapidno raste. Kao odgovor, gušterača (pankreas) luči insulin čija je primarna svrha da poterati šećer u ćelije gde se skladišti kao izvor energije. Ali ako je ćelija puna i ne treba joj glukoza (šećer), ona odbija taj suvišni šećer. Tada šećer u krvi opet raste proizvodeći još više insulina koji glukozu (šećer) pretvara u mast.
Kakve ovo ima veze s upalom? Šećer u krvi ima vrlo preciznu kontrolu. Suvišne molekuli šećera vežu se za različite proteine koji oštećuju zidove krvnih sudova. Ovo ponavljano oštećenje na zidovima krvnih sudova pokreće upalni proces. Kad pumpate svoj šećer u krvi do visokih nivoa nekoliko put na dan, to je kao da ste uzeli šmirglu i šmirglate unutrašnju stranu osetljivih krvnih sudova”. 5
4. ŠTA JE PREVENCIJA:
Smanjite konzumaciju svih peciva i testa
Izostavite sve slatkiše, osim crne čokolade sa minimum 70% kakaoa. (preporuka dr Endrjua Vejla)
Umesto testenina, povećajte konzumaciju svežeg povrća, kvalitetnih proteina, kao što su oni iz jezgrastog voća i soje i kvalitetnih masnoća kao što su maslinovo, laneno i kosovo ulje
Konzumirajte hranu niskog glikemijskog indeksa – npr. od voća to su npr. šljive, od povrća najpre zeleno lisnato povrće, paradajz, pečurke, od hlebova posebno ražani integralni hleb ima nizak glikemijski indeks (koje namirnice sporije podižu šećer, opširnije videti ovde),
Reference:
1. Ridker, P., et al. C-reactive protein and other markers of inflammation in the prediction of cardiovascular disease in women. N Engl J Med 2000;342(12):836-843
2. Verhoef, P., et al. Plasma total homocysteine, B vitamins, and risk of coronary atherosclerosis. Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology 1997;17:989-995.
3. Simon, H. B. Patient-directed, nonprescription approaches to cardiovascular disease. Arch Intern Med 1994;154(20):2283-2296.
4. Loesche, W., et al. Assessing the relationship between dental disease and coronary heart disease in elderly U.S. veterans. J Am Dent Assoc 1998;129(3):301-311.
5. Dr Dwight Lundell, „Artery inflamation – the Silent Killer“